Istorijske Statue Od Terakote – Stefan Nemanja
– Istorijske Statue Od Terakote – Stefan Nemanja –
Ovaj proizvod predstavlja figuru sa namenom ukrasa i sadrži vizuelni prikaz istorijske ličnosti. Materijal od koga je napravljena je terakota a dimenzije i težina su idealne za držnje na polici. Figura je definitivno savršen poklon za sve ljubitelje istorije i ličnosti koje su obeležile jedno vreme. Figure se prave u Srbiji i mogu biti navašem stolu za par dana. Ovaj autentičan predmet biće nešto što privlači pogled svakog ko se nadje u istoj prostoriji gde je i ova figura.
PRIČA O LIČNOSTI:
- Stefan Nemanja bio je veliki župan Raške i rodonačelnik vladarske dinastije Nemanjića, koja je u jednom periodu vladala delom tadašnje Srbije u srednjem veku.
- Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara, a zajedno sa sinom Svetim Savom Srpskim, jednim od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, koja Stefana Nemanju slavi kao Svetog Simeona Mirotočivog.
- Kao najmlađi sin vlastelina Zavide, zbacio je verovatno 1166. godine svog najstarijeg brata Tihomira i vrhovnu vlast Vizantije. Nemanja I se predao vizantijskom caru Manojlu I Komninu (1143—1180) i priznao ga za svog suverena.
- Posle careve smrti 1180. započeo je napade na vizantijsku teritoriju i završio širenje svoje vlasti na okolne srpske oblasti. Kosovo, Zeta, Travunija, Zahumlje i Neretvljanska oblast, osim Bosne.
- Na unutrašnjem planu, okrenuo se učvršćivanju vlasti u zemlji. Sazvao je sabor protiv bogumila u Raškoj, nakon čega se, uz pomoć vojske, surovo obračunao sa sledbenicima ovog učenja, koje je smatrano jeretičkim. Na međunarodnom planu veliki župan je bio odan Manojlu Komninu, šaljući mu pomoćne vojne odrede.
- Posle smrti cara Manojla I (1180), veliki župan se odmetnuo i ulazio je u velike saveze protiv Vizantije. Poslao je svoje poslanike čak u Nirnberg 1188. na pregovore sa svetim rimskim carem Fridrihom I Barbarosom (1155—1190).
- U umetnosti, njegovu vladavinu karakteriše početak podizanja monumentalnih vladarskih zadužbina, kao i pojava autentičnog srpskog stila u sakralnoj arhitekturi, poznatog kao Raški stil, za čiji početak se uzima njegovo podizanje manastira Đurđevi Stupovi.
- Nemanja je podigao i obnovio čitav niz crkava i manastira, među kojima treba istaći manastire: Studenicu (koju je podigao sebi kao mauzolej) i Hilandar, koji je obnovio iz temelja sa sinom Savom 1198. godine.
- Povukao se sa vlasti i zamonašio na saboru 1196, a za svog naslednika je odredio srednjeg sina Stefana Prvovenčanog. Preminuo je kao monah Simeon u manastiru Hilandar, a njegove mošti su godine prenete u manastir Studenicu.
Nataša Šćepanović (potvrđen vlasnik) –
Odlicne